EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U PIROTSKOM OKRUGU U NOVEMBRU 2008. GODINE
U novembru 2008.godine registrovano je 106 slučajeva zaraznih bolesti što je za 30,26% manje u odnosu na isti mesec 2007.god. kada je registrovano 152 slučaja i gotovo na istom nivou u odnosu na prethodni mesec 2008.god. (109 slučajeva). U ovom mesecu nema smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti. Registrovane su dve porodične epidemije: salmonelozno trovanje hranom od 6 eksponiranih 3 obolela i porodična epidemija šuge sa takodje 3 obolela od 6 eksponirana.
Broj registrovanih slučajeva zaraznih bolesti po opštinama je sledeći: Pirot–70, Dimitrovgrad – 12, Bela Palanka –14 i Babušnica –10.
Na prvom mestu po broju registrovanih slučajeva su, kao i prethodnom mesecu ove godine respiratorne zarazne bolesti koje sa 59 registrovanih slučajeva čine 55,66% svih zaraznih bolesti u novembru 2008.god. (63,3% u prethodnom mesecu). U odnosu na oktobar 2008.god. respiratorne zarazne bolesti beleže pad od 14,49%. Pad se beleži kod infektivne mononukleoze (1:6), streptokoknih infekcija (15:25), bakterijskih pneumonija (4:5) i pneumokoknih pneumonija (0:2), dok se blagi porast beleži kod varičela (34:27) i tuberkuloze pluća (1:0). Ostale respiratorne zarazne bolesti su na nivou prethodnog meseca.
Praćenjem oboljenja sličnih gripu u pirotskom okrugu u novembru je registrovano ukupno 242 slučaja što je smanjenje za 54,34% u odnosu na prethodni mesec kada je registrovano 530 slučajeva.
Na drugom mestu po broju registrovanih slučajeva su crevne zarazne bolesti koje sa 39 registrovanih slučajeva čine 36,79% svih zaraznih bolesti u novembru (29,36% u prethodnom mesecu 2008.god.). U odnosu na prethodni mesec 2008.god. crevne zarazne bolesti beleže porast za 17,94%. Rast se beleži kod bakterijskih intestinalnih infekcija (13:11), gastroenteritisa (22:15), i salmoneloza (3:1), dok se neznatan pad beleži kod alimentarnih intoksikacija (1:3), zarazne žutice (0:1) i lamblijaze (0:1).
Ostale zarazne bolesti sa 8 registrovanih slučajeva čine 7,55% svih zaraznih bolesti u novembru (7,34% u prethodnom mesecu ). Broj obolelih od šuge u odnosu na prethodni mesec je u blagom povećanju (8:6). U ovom mesecu nema registrovanih slučajeva drugih oboljenja iz ove grupe.
Epidemiološki je značajno odsustvo smrtnih slučajeva zaraznih bolesti, blagi pad respiratornih zaraznih bolesti i značajan pad registrovanih slučajeva oboljenja sličnih gripu.
Na osnovu kretanja zaraznih bolesti, sanitarno-higijenskih i socijalnih prilika, epidemiološka situacija u novemru 2008.god. na području Pirotskog okruga može se oceniti kao UOBIČAJENA (POVOLJNA).
AKUTNE RESPIRATORNE INFEKCIJE
-značaj i epidemiološke karakteristike-
Respiratorne zarazne bolesti su sve zarazne bolesti koje se prenose vazduhom a primarne zapaljenske promene su lokalizovane u organima za disanje. Karakteriše ih lako i brzo prenošenje, masovnost, široka rasprostranjenost, sezonost, učestalost u dečjem uzrastu i epidemijska pojava.
Akutna respiratorna oboljenja su najmasovnija i najčešća oboljenja kod ljudi, narocito kod dece. Na respiratorna oboljenja otpada oko 50% svih prvih lekarskih pregleda u ambulantama. Efikasne vakcine protiv mnogih respiratornih zaraznih bolesti (difterije, velikog kašlja, malih boginja, zauški i rubele) dovele su do značajnog sniženja morbiditeta i do eliminacije ovih bolesti.
Uzročnici - U oko dve trećine svih respiratornih infekcija uzročnici su virusi (preko 150 tipova): virusi influence (virusi gripa tipovi A, B i C ), parainfluence (tipovi od 1-4), adenovirusi (41 serotip), rinovirusi (89 tipova), RS-respiratorni sincicijelni virusi, herpes virusi i dr.. Uzročnici bakterijskih infekcija najčešće su streptokoke, meningokoke, pneumokoke, hemofilus influence, zatim gljivice, mikoplazme.
Izvori zaraze - Najveći broj akutnih respiratornih infekcija spada u grupu antroponoza tako da je jedini izvor (rezervoar) infekcije inficiran čovek ili dete i to u svim fazama bolesti, a redje kao nosilac. Najveća zaraznost je pred kraj inkubacije, u periodu manifestne bolesti, dok se u periodu rekonvalescencije zaraznost postepeno gubi.
Često je postojanje zdravog nosilaštva. Značajno je kod mnogih bolesti ove grupe da klinička slika i tok bolesti variraju i to od najlakših do veoma teških. Postoje i atipični oblici bolesti, sa malo simptoma ili bez simptoma, što ima ogroman epidemiološki značaj u širenju infekcija. Mali je broj iz ove grupe bolesti koji se prenosi sa životinja na ljude: Q-groznica, bruceloza, kuga, psitakoza, pticji grip...
Putevi prenošenja - Dominantan put prenošenja je vazdušno-kapljični, tj. kapljični (Fligeove kapljice u sluzi, sekretu pri kašlju, kijanju i pojačanoj ekspiraciji-izdisaju), zatim aerogeni (kapljičnim jezgrima) i prašinom. Zavisno od otpornosti uzročnika u spoljašnjoj sredini mogu se preneti i kontaktom (direktnim-poljubac ili indirektnim preko sveže zagađenih predmeta za ličnu higijenu (maramice, čaše). Preko hrane se ove bolesti mogu preneti izuzetno retko (streptokokne ifekcije preko mleka i mlečnih proizvoda- mladog sira).
Za širenje ovih bolesti karakteristično je da se infekcija sa bolesne na zdrave osobe prenosi lako kao sastavni deo svakodnevnog života i načina života ljudi (ne mora da se dese greške ili propusti kao kod zagađenja hrane ili vode). Da bi se uročnici infekcije (virusi, bakterije) raspršili u okolinu-aerosol, potrebno je da brzina izdahnutog vazduha bude veća od 4m/s. Brzina vazdušne struje pri glasnom govoru iznosi 16-48m/s, pri kašlju 150m/s, a pri kijanju čak 300m/s. Koliko će se daleko raspršiti čestice sa mikroorganizmima i dokle će dospeti u disajne organe (da li do nosa, grla, bronha, ili pluća) zavisi od veličine izbačenih čestica, količine sekreta, brzine i pravca strujanja vazduha, tipa disanja, vlažnosti sluzokože, funkcionisanja trepljastog epitela i drugih faktora. U istoj prostoriji, boravkom u zatvorenom prostoru infekcija sa bolesne, inficirane osobe vrlo lako se prenosi na osetljive osobe.
Uzročnici se prenose i putem kapljičnih jezgara ili česticama prašine (sasušene čestice na podu ili predmetima) koji pri strujanju vazduha ponovo idu u vazduh i stvaraju aerosol.
Osetljivost prema respiratornim bolestima je opšta – tzv. «dečije zarazne bolesti» imaju visoku zaraznost (npr. indeks kliničke manifestacije kod malih boginja i velikog kašlja je 95 do 100% a kod šarlaha i drugih 15 do 35%). Uzimajući u obzir mehanizam prenošenja respiratornih bolesti i nizak nivo specifičnog imuniteta (tj. otpornost samo prema bolestima protiv kojih se sprovodi vakcinacija) teško je i nije moguće sprečiti infekcije u najranijem detinjstvu.
Imunitet – različit, kod nekih bolesti je solidan i doživotan a kod drugih kratkotrajan, čak postoji i sklonost ka ponovnom oboljevanju.
Inkubacija – kratka (1-3dana) od ili srednje duga (7-18dana).
Klinička slika - malo je bolesti sa tipičnim simptomima. Uglavnom su isti, slični simptomi razlikujući se jedino po lokalizaciji procesa i intenzitetu reakcije organizma, što zavisi od virulencije uzročnika, stanja organizma i drugih faktora. Zato se dijagnoza postavlja na osnovu lokalizacije i simptoma kao rinitis, traheitis, bronhitis, laringitis, pneumonija i dr.
Laboratorijska dijagnoza se postavlja iz brisa nosa i ždrela ili mnogo redje iz krvi dokazivanjem antitela.
Sezonost uglavnom u toku hladnih meseci, zavisi od gustine smeštaja, dužine boravka u zatvorenim prostorijama, ishrane, odevanja i drugih faktora
MERE PROFILAKSE
Opšte mere profilakse u dečjim kolektivima nisu mnogo efikasne zbog nemogućnosti presecanja puteva prenošenja i postojanja velikog broja izvora zaraze (zdravo nosilaštvo, atipični oblici bolesti, besimptomne infekcije, zaraznost u inkubaciji). Mere koje se preporučuju:
1. Smanjenje gustine smeštaja (manji broj dece u grupi);
2. Često provetravanje prostorija u kojima borave deca;
3. Redovno održavanje higijene prostorija vlažnim brisanjem, usisavanjem i dezinfekcija prostorija, radnih površina, igračaka i posudja;
4. Intenzivirati mere lične higijene sa čestim pranjem ruku;
5. Upotreba maramica za jednokratnu upotrebu, kao i upotreba čaša po principu «jedna čaša-jedno dete»;
6. Jačanje opšte otpornosti organizma uzimanjem polivitaminske hrane, toplih napitaka i boravkom na svežem vazduhu;
7. U vreme epidemija izbegavanje skupova;
8. U dečjim kolektivima(vrtićima) obavezna trijaža za svu decu i izolacija i lečenje
Specifične profilaktične mere
Vakcinoprofilaksa (difterija, veliki kašalj, male boginje, zauške, rubela, grip, oboljenja izazvana Hemofilusom influence ), seroprofilaksa, hemoprofilaksa, rano otkrivanje izvora zaraze.
Pogledajte arhivu aktuelnih dešavanja za:
oktobar, 2008
septembar, 2008
avgust, 2008
jul, 2008
jun, 2008
maj, 2008
april, 2008
mart, 2008
februar, 2008
januar, 2008
decembar, 2007
novembar, 2007
oktobar, 2007
septembar, 2007
avgust, 2007
jul, 2007
jun, 2007
maj, 2007
april, 2007
mart, 2007
januar, 2007
decembar, 2006
novembar, 2006
oktobar, 2006
jun, 2006
decembar, 2005
oktobar, 2005