EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U PIROTSKOM OKRUGU U MAJU 2008. GODINE
U maju 2008.godine registrovano je ukupno 113 slučaja zaraznih bolesti što je za 15,04% manje u odnosu na isti mesec 2007.godine kada su registrovana 133 slučaja i skoro na istom nivou u odnosu na april 2008.god. kada je registrovano 118 slučajeva. Isti nivo u odnosu na april 2008.god. održava se zahvaljujući izvesnom padu broja obolelih od respiratornih zaraznih bolesti (79:91) i blagom povećanju broja obolelih od crevnih zaraznih bolesti (29:24). U maju 2008.god. nisu registrovanani oboleli od gripa kao ni u prethodnom mesecu. Nema registrovanih smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti. Broj registrovanih slučajeva zaraznih bolesti po opštinama je sledeći: Pirot–84, Dimitrovgrad – 10, Bela Palanka –14 i Babušnica – 5.
Na prvom mestu po broju prijavljenih slučajeva, kao i u prethodnim mesecima su respiratorne zarazne bolesti koje sa 79 prijavljenih slučajeva čine 69,91% svih zaraznih bolesti u maju (77,12% u aprilu). U odnosu na isti mesec prethodne godine crevne zarazne bolesti beleže pad za 13,19%. Značajan pad beleži se kod streptokoknih tonzilofaringita (2:11), šarlaha (1:2) i varičele (56:63). U ovom mesecu registrovana su dva slučaja tuberkuloze (0 u prethodnom mesecu). Ostale respiratorne bolesti su na nivou prethodnog meseca.
U maju 2008.god. beleži se drastičan pad oboljenja sličnih gripu za 92,17% (13:166).
Na drugom mestu po broju prijavljenih slučajeva su crevne zarazne bolesti koje sa 29 prijavljenih slučajeva čine 25,66% svih zaraznih bolesti. U odnosu na prethodni mesec broj obolelih od crevnih zaraznih bolesti povećan je za 20,83% (29:24). Izvesno povećanje beleži se kod bakterijskih intestinalnih infekcija (7:3), salmoneloza (4:1) i amebijaza (2:0). Značajan pad beleži se kod akutnog virusnog hepatitisa (5:14) što ukazuje na završetak epidemije ove bolesti u opštinama Pirot (0:11) i Bela Palanka (1:3).
Ostale zarazne bolesti sa 5 prijavljenih slučajeva (3 u prethodnom mesecu) beleže neznatan rast. Značajno je registrovanje jednog slučaja Lajmske bolesti i jednog slučaja sifilisa. Scabies je na nivou prethodnog meseca (3:3).
Epidemiološki je značajan završetak epidemije zarazne žutice u opštinama Pirot i Bela Palanka, kao i registrovanje 3 obolele osobe u opštini Dimitrovgrad.
Na osnovu kretanja zaraznih bolesti, sanitarno-higijenskih i socijalnih prilika, epidemiološka situacija u maju 2008.god. na području Pirotskog okruga se može oceniti kao UOBIČAJENA (povoljna).
CREVNE ZARAZNE BOLESTI
Crevne zarazne bolesti su oboljenja organa za varenje koja se javljaju sezonski u većem broju u toku letnjih meseci. Nije preterano ako se kaže da na jednom području u toku godine ima toliko proliva koliko tu ima stanovnika.
Ove bolesti se karakterišu naglim početkom, bolovima u trbuhu, povraćanjem, prolivom, temperaturom i opštom iscrpljenošću. Bolesnici imaju različite simptome kada kod nekih sa lakšim oblikom bolesti često prolazi i nezapaženo (2 do 3 ređe stolice), dok su kod drugih prisutni i bolovi u trbuhu i veći broj stolica. Kod teških oblika bolesti sa temperaturom i velikim brojem vodenastih stilica dolazi do velikog gubitka tečnosti (dehidratacije) i intoksikacije organizma.
Ko su uzročnici crevnih zaraznih bolesti i kako nastaju? Izazivači (uzročnici) crevnih zaraznih bolesti su bakterije (salmonele, šigele-uzročnici dizenterije), virusi (uzročnici zarazne žutice) i protozoe (amebijaza, lamblijaza) i dr. Uzročnici se nalaze u crevima obolelih osoba, ali i kliconoša (zdrave osobe bez znakova bolesti). Zajedno sa crevnim sadržajem uzročnici se izbacuju iz organizma u spoljašnu sredinu te se različitim putevima mogu uneti u organizam zdrave osobe ako se njima zagadi voda, hrana, ruke . Uzagađivanju hrane veliku ulogu imaju i insekti, naročito muve.
Ko od proliva najćešće oboljeva? Od crevnih zaraznih bolesti mogu svi oboleti, ali osetljivost nije kod svih ljudi jednaka. Osetljivija su deca, osobe sa oboljenjima organa za varenje ili posle operacija na želucu kod kojih je smanjeno lučenje želudačne kiseline. Želudac i želudačna kiselina su prirodna barijera na putu uzročnika do creva kada zdrav želudac obično savlada «invaziju» uzročnika . Kada je, međutim, veliki broj klica namnožen u hrani ili vodi, ili se unese prljavim rukama, želudačna barijera nije u stanju da spreči prodor uzročnika u creva. Takođe i obilan obrok (velika količina hrane uneta odjednom) može doprineti pojavi bolesti, iz razloga što se velika količina hrane kompletno natopi želudačnim sokom koji je inače barijera eventualno unešenim klicama
Zašto su crevne zarazne bolesti češće u toku leta? Crevne zarazne bolesti se javljalju tokom cele godine sa maksimumom u letnjim mesecima. Tome pogoduju visoke spoljne temperature, prisustvo muva u većem broju, kao i način ishrane. Zbog obilnijeg znojenja i unošenja veće količine tečnosti slabi «želudačna barijera» jer se na taj način želudačni sok razblažuje. Obilje sirovog voća i povrća u ishrani bogatog celulozom ubrzava rad organa za varenje i omogućava brži prolazak hrane do creva (i sa hranom moguće izazivače crevnih zaraznih bolesti).
Kako sprečiti crevne zarazne bolesti?
ODRŽAVAJTE HIGIJENU!
Obavezno perite ruke toplom vodom i sapunom posle upotrebe toaleta, posle igre, rada a pre svakog uzimanja hrane i pre pripremanja hrane.
Higijenski pripremajte hranu uz obaveznu upotrebu čistog pribora, posuđa i radnih površina na kojima se hrana priprema-operite i dezinfikujte radne površine i pribor zato što mikroorganizama ima svuda-na rukama, krpama za brisanje, sundđerima, priboru za jelo, daskama za seckanje i površinama za pripremu hrane.
Zaštitite sirove namirnice i gotove obroke od pristupa muva, insekata i glodara.
ODVOJITE SVEŽE I KUVANO!
Za spremanje svežih namirnica koristite poseban pribor zato što sveže namirnice sadrže mikroorganizme koji se mogu preneti na druge namirnice.
Čuvajte hranu u dobro zatvorenim posudama.
DOBRO TERMIČMI OBRADITE!
Hranu kuvajte duže i pustite da jelo vri nekoliko minuta. Ranije spremljenu hranu obavezno podgrejte pre upotrebe. Ako hranu dobro termički obradite uništićete mikroorganizme.
ČUVAJTE HRANU NA HLADNOM!
Ne ostavljajte gotove obroke (skuvanu ili pečenu hranu) na sobnoj temperaturi duže od dva sata, već ih nakon hlađenja čuvati u frižideru. Sve sveže i skuvane namirnice koje se brzo kvare čuvajte u frižideru. Gotova jela pripremana konzumirajte sveža, odmah nakon pripreme zato što se mokroorganizmi vrlo brzo razmnožavaju ako je hrana na sobnoj temperaturi. Odmrznutu hranu skuvajte odmah i nemojte je ponovo zamrzavati.
KORISTITE ISPRAVNU VODU
Za piće i pripremanje hrane upotrebljavajte higijenski ispravnu vodu (sa vodovoda ili flaširanu), izbegavajte vodu neproverenog kvaliteta i ispravnosti .Voće i povrće perite pod mlazom tekuće vode (svaki plod posebno) što duže.
SAVETI
Uzimajte češće i manje obroke u toku dana (5 do 6 obroka). Kupujte namirnice sa vidljivim rokom trajanja.
Kako se crevne zarazne bolesti leče ? Zavisno od težine bolesti različito je lečenje. Kod svih oblika (lakših i težih ) neophodna je dijeta u kojoj ne sme biti svežeg voća, slatkog mleka, slatkiša, pasulj, kupus. Preporučuje se: prepečen hleb, kuvana šargarepa, kuvan ili pečen krompir, pirinač na vodi, pire od pečene jabuke ili banane, nezaslađen čajevi, keks, jogurt. Postepeno uvodite i druge namirnice: čorbice od povrća sa kuvanim pilećim ili telećim mesom, kiselo mleko, tvrdo kuvan žumanac, mlad sir (od kuvanog mleka), banana, jabuka, tikva, pire krompir i dr. Pored adekvatne dijete neophodna je nadoknada tečnosti uzimanjem nezaslađenih čajeva, slane posne supe ili Orosal rastvora za rehidrataciju. Kod bolesnika sa težim oblikom bolesti neophodna je kontrola stolice na bakteriološki pregled u Zavodu za javno zdravlje.
Pogledajte arhivu aktuelnih dešavanja za:
mart, 2008
februar, 2008
januar, 2008
decembar, 2007
novembar, 2007
oktobar, 2007
septembar, 2007
avgust, 2007
jul, 2007
jun, 2007
maj, 2007
april, 2007
mart, 2007
januar, 2007
decembar, 2006
novembar, 2006
oktobar, 2006
jun, 2006
decembar, 2005
oktobar, 2005